Poprsje svetice sa smeđom kosom. Inkarnat ružičasti. Oko glave tanki krug aureole. Haljina dekoltirana. Oko dekoltea, oko vrata i oko glave red bijelih krupnih perla. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Dvije drvene oslikane pločice u obliku horizontalno produženog osmerokuta najvjerojatnije su izvorno bile umetnute u drvenu rezbarenu oplatu neke kapele ili su bile dijelom ukrasa na nepoznatom oltaru. Moguće je, stoga, pretpostaviti da je riječ o fragmentima izgubljene cjeline i većeg niza prikaza. Obje su svetice prikazane u poprsju. Sv.Katarina je odjevena u plavozelenu haljinu s crvenim plaštem. Otvor haljine opšiven je perlama i dragim kamenjem, a svetica je još urešena bisernom ogrlicom, naušnicama i niskom perli u kosi. Lijevo iza nje vidi se dio velikog kotača sa šiljcima. Sv. Barbara je odjevena u sivo-plavu haljinu ukrašenu s tri medaljona koji pridržavaju svijetlo-plavu maramu oko njezina otvora. Kosa joj je ukrašena sivo-plavom trakom. Lijevo iza nje prikazana je četvrtasta siva kula s tri malena okulusa. Pozadina obaju prizora je siva, a jednom stranom u tamnoj sjeni. Smireni oblici naglašenog plasticiteta, udruženi s velikom pažnjom posvećenom dekorativnom detalju, predstavljaju autora dvaju osmerokuta iz rovinjskog muzeja kao sljedbenika akademizirajuće struje venecijanskog slikarstva s kraja 17. stoljeća koja se u talijanskoj literaturi naziva barocchetto. Način oblikovanja volumena, igra svjetla i sjene, zaglađena faktura s ljupkim lumeggiaturama na detaljima, kako fizionomije, tako i nakita svetica, ukazuju na to da se autor dvaju osmerokuta iz rovinjskog muzeja kao sljedbenika akademizirajuće struje venecijanskog slikarstva s kraja 17. stoljeća koja se u talijanskoj literaturi naziva barocchetto. Način oblikovanja volumena, igra svjetla i sjene, zaglađena faktura s ljupkim lumeggiaturama na detaljima, kako fizionomije, tako i nakita svetica, ukazuju na to da se autor dvaju osmerokuta nužno susreo sa slikarstvom Pietra Liberija (Padova 1605. - Venecija 1687.) i širokog kruga njegovih sljedbenika. (Višnja Bralić u: Slikarska baština Istre, 2006., str. 454-455)
reference:
Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, 454-455
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
