Judita sa sluškinjom koja drži Holofernovu glavu

autor/kultura:
naslov:
Judita sa sluškinjom koja drži Holofernovu glavu
vrsta građe:
vrijeme izrade:
materijal:
tehnika:
dimenzije:
80 x 68 cm
inventarni broj:
MRR-856
opis:
Judita.
Žena obnaženog ramena. Kosa plava duga sa crnom pletenom trakom i perlama na glavi. U desnoj ruci drži okrvavljeni bodež koji stavlja u korice koje drži u lijevoj ruci. Bogati plašt višnjeve boje, pridržan lancem prekriva joj drugo rame. Rukavi tamne boje. Iza nje prosijedi muškarac sa turbanom na pruge, lijevom rukom drži jednu glavu tamnog inkarnata. U desnom gornjem uglu kroz oblake probija se mjesec. Ostala pozadina tamna. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)

Judita je prikazana frontalno do ispod pojasa. Ona upravo sprema okrvavljeni mač u korice, držeći ga desnom rukom za ukrašenu pozlaćenu dršku. Odjevena je u bijelu košulju ispod plave haljine od koje se vide samo rukavi jer je preko nje prebačen bogato nabran crvenosmeđi plašt stegnut remenom oko pasa. Iako je plašt dodatno podržan zlatnim lancem, odjeća je skliznula s Juditina lijevog ramena ogolivši joj dojku. Njezina je svijetla kosa ukrašena bisernom ogrlicom i crvenim trakama. U drugom planu desno vidi se staro i naborano lice sluškinje koja je kosu omotala prugastom maramom. Ona podiže Holofernovu glavu držeći je objema rukama. Pozadinu čini noćno nebo prošarano oblacima, a desno gore djelomično je vidljiv tanki mjesečev srp.
Slika potječe iz zbirke Hütterott, a Branko Fučić (1945:7) je nabraja među djelima izloženim u predsoblju rezidencije na otoku Sv. Andrije.
Tipologija Juditina, kao i služavkina lika, uz karakterističan način slikanja crvenosmeđeg plašta sa žutim odbljescima na vrhovima uglatih nabora, upućuje na modele i slikarski rječnik Antonija Trive. To je slikar kod kojeg se prožimlju značajke emilijanskog i venecijanskog slikarstva sredine 17. stoljeća i čija je karijera bila vezana prvenstveno uz Veneciju prije preseljenja u Bavarsku 1669. godine (usp. kat. 347-349; Longo 1990: 9-12). Trivina je intenzivna slikarska aktivnost rezultirala krugom pomagača i sljedbenika od kojih se na primjer, spominje njegova sestra Flaminia, rođena 1629. godine.
Među brojnim Trivinim heroinama prepoznatljive tipologije i senzualnog prizvuka mogu se, kao uzori za nepoznatog autora rovinjaske slike, izdvojiti "Portret mlade djevojke kao Venere" iz Reggio Emilia (Cassa di Risparmio), "Heroja i Leandar" iz muzeja u Lons-le_Saunier te personifikacije "Obilja" iz Musée des Beaux Arts u Quimperu ili "Prijateljstva" iz Münchena. Ovdje su, međutim, mekoća i prozračnost Trivine fakture zamijenjene deskriptivnim potezom koji nabraja, a ne dočarava, opisujući pomno detalje nakita i odjeće. Dubina zelenkastih sjena inkarnata i baršunasti plasticitet površina Trivinih likova nadomješteni su naglašenim crtežom i umornim slikarskim rješenjima kojima nedostaje oblikovno jedinstvo.
Premda nije isključeno da je autor rovinjske slike pripadao krugu manjih majstora oko Antonija Trive, relativno slaba kvaliteta djela podupire pretpostavku da je riječ o imitatoru koji kopira privlačne i na tržištu tražene modele.
Sliku su restaurirali Pavao lerotić i Višnja Bralić 2003. godine u Zagrebu. (Nina Kudiš Bralić u: Slikarska baština Istre, str. 453-454).
reference:
  1. Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, str. 453
  2. Bralić, Višnja, Slikarski izvori i tokovi u Zbirci starih majstora: slike od 16. do 18. stoljeća, Zavičajni muzej grada Rovinja, 2005., katalog, u boji, str.39
  3. Doblanović, Danijela et al., Obitelj Hütterott: ostavština, Državni arhiv u Pazinu, Pazin, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 2008., monografija, u boji, str. 276
  4. Fučić, Branko, Izvještaj s popisom slika i umjetničkih predmeta u dvorcu na otoku Sv. Andrije kraj Rovinja, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 1945, izvještaj, str. 7
  5. Gamulin, Grgo, Seičento - prijedlozi i rješenja, u: Peristil, 33 (1990.), članak, c/b, str. 68