Tri Marije na grobu; Le tre Marie al sepolcro

Image description
autor/kultura:
nepoznati slikar
naslov:
Tri Marije na grobu|Le tre Marie al sepolcro
vrsta građe:
slika
vrijeme izrade:
1600 ; 1651
materijal:
platno
tehnika:
slikanje ; ulje
dimenzije:
107 x 85 cm
tema:
čudo ; grob ; marama ; Marija ; Marija Jakovljeva ; Marija Magdalena ; Marija Saloma ; posuda za suze ; uskrsnuće ; Pietro Candido
zbirka:
Zbirka starih majstora
inventarni broj:
MRR-866
opis:
Marija Magdalena
U prvom planu žena mlada s plavom dugom kosom, sjedi i drži ruke oko koljena. Glavom spuštenom na desno rame plače. Obučena je u haljinu višnjeve boje sa vezanim rubom. Iza nje, u drugom i trećem planu, dvije ženske glave s velom. Desna žena pokazuje rukom prema ženi koja plače. Na lijevom uglu dole posuda za suze. Na desnom uglu dole stol i na njemu bijela marama. Rama bogata i zlatna s motivom lišća. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)

Prikazom triju ožalošćenih žena pored otvorenog i praznog groba ilustriran je tekst Evanđelja po Marku: "Kada prođe subota, Marija iz Magdale, Marija, majka Jakovljeva i Saloma kupe miomirisa da odu pomazati Isusa. I vrlo rano prvoga dana sedmice dođu na grob s izlaskom sunca. Među sobom su govorile "Tko će nam odmaknuti kamen s vrata na grobu?" I kad pogledaju, vide da je kamen već odmaknut." (Mk 16, 1-4) Ikonografija ovog motiva vezana je uz temu Kristova uskrsnuća, no nedosljednost u tekstovima evanđelja, gdje na grob mirise za pomazanje donose jedna, dvije ili tri žene (Myrophores) prouzročila je izostanak fiksiranog motiva (Réau 1957, II/II:539-542). U umjetnosti zapada grob je redovito prikazan kao sarkofag. Uz njegov kameni okvir, u prednjem planu rovinjske slike sjedi marija Magdalena s izrazom boli i uplakanog lica, dok je posuda za pomasti odložena na tlo pored nje. Druge dvije Marije naglašenim pokretima izražavaju čuđenje i tugu. Kadar je približen i njime dominiraju krupni ženski likovi istaknuti na tamnim tonovima stijene sumarno oblikovane u pozadini.
Kompozicijski predložak za sliku u rovinjskom Muzeju prepoznat je u bakrorezu Johana Sadelera I (Bruxelles 1550. - Venecija 1600.) koji je signiran: P. Candid: pinx Monahij. I. Sadeler scalps. (de Ramaix 1999:270-271). Prema tekstu ovog natpisa, sliku koja je Sadeleru poslužila kao model za bakrorez naslikao je u Münchenu majstor flamanskog porijekla Pieter de Witte, poznatiji kao Pietro Candido (Bruges 1548. - München 1628.). Nakon boravka u Firenzi
reference:
  1. Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, str. 452-453
  2. Bralić, Višnja, Slikarski izvori i tokovi u Zbirci starih majstora: slike od 16. do 18. stoljeća, Zavičajni muzej grada Rovinja, 2005., katalog, u boji, str. 35-37
  3. Fučić, Branko, Izvještaj s popisom slika i umjetničkih predmeta u dvorcu na otoku Sv. Andrije kraj Rovinja, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 1945, izvještaj, str. 7
  4. Doblanović, Danijela et al., Obitelj Hütterott: ostavština, Državni arhiv u Pazinu, Pazin, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 2008., monografija, u boji, str, 276
  5. Réau, Louis, Iconographie de l'Art Chrétien, tome II. Iconographie de la Bible. II. Nouveau Testament, Paris, 1957., str. 539-542
izložbe:
Galerija na pučini. Muzej Grada Rovinja-Rovigno, Rovinj-Rovigno, 20.7.- 10.10.2020.