S. Kristofor. Čovjek s bradom i brkovima drži na desnom ramenu dijete. Obučen je u haljinu višnjeve boje iz koje viri bijela košulja oko vrata i na desnoj ruci. Rukama drži granu drveta. Dijete koje mu sjedi na ramenu drži lijevom rukom zeleni globus s krstom na vrhu. Lijevu ruku je oslonila na glavu čovjeka. Ima plavu kosu i lepršavi crveni plašt iza njega. Pozadina tamno zelena. Rama bijela sa unutarnjim smeđim rubom. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Legenda o sv. Kristoforu potječe iz 11. stoljeća, a Louis Réau (1958, III/I:304-313) upozorava da ona nije ništa drugo doli eleboracija svečeva imena koje na grčkom jeziku znači "Kristonoša". Prema Zlatnoj legendi Jacopa de Varaginea (izd. 1990, I:421-427), osoba koja na svojim leđima nosi Spasitelja mora biti divovska rasta, ponosna na svoju snagu te željna služiti samo najmoćnijem vladaru na svijetu. Tako se Kristofor, nakon uzaludna traženja najvećeg moćnika, po savjetu pustinjaka, skrasio uz opasnu rijeku služeći kao nosač putnicima i hodočasnicima. Jedne noći ga je za prenošenje preko rijeke zamolilo dijete koje je na putu postajalo sve teže i teže, a nakon mukotrpna prelaska ono je otkrilo da je Krist, vladar neba i zemlje. Kao dokaz, naložio je Kristoforu da u zemlju zabode svoj štap koji se pretvorio u palmu s datuljama. Prikaz sv. Kristofora je uslijed teškog i vjerojatno višekratnog preslikavanja postao vrlo teško čitljiv. Jedino krupnoća likova skladnih volumena, iako u prilično složenom međuodnosu te naznake izvorne relativno mekane fakture upućuju na to da je ovdje vjerojatno riječ o djelu u kojem se mogu naslutiti utjecaji klasicističkih slikarskih strujanja koja se u Veneciji javljaju od sredine 17. stoljeća. U ovom slučaju prihvatio ih je slikar dijalektalna stilskog izraza, možda i pod utjecajem srednjoeuropskog slikarstva. (Nina Kudiš Burić u: Slikarska baština Istre, str. 472-473)
reference:
Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, str. 472-473
Doblanović, Danijela et al., Obitelj Hütterott: ostavština, Državni arhiv u Pazinu, Pazin, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 2008., monografija, u boji, str. 277
Fučić, Branko, Izvještaj s popisom slika i umjetničkih predmeta u dvorcu na otoku Sv. Andrije kraj Rovinja, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 1945, izvještaj, str. 7
Réau, Louis, Iconographie del l'Art Chrétien, tome III. Iconographie des saints, I., A-F, Paris, 1958., str. 304-313
Da Varagine, Jacopo, Legenda aurea, 2 sv., izdanje Firenze, 1990., str. 421-427
Tišljar, Lara et al., Elaborat o prijedlogu konzervatorsko-restauratorskih radova s troškovnicima, Pula, 2017., elaborat, str. 9-10
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
