naslov:
Bogorodica s Djetetom, malenim sv. Ivanom Krstiteljem i anđelima|Madona con il Bambino, san Giovannino e angeli
opis:
Ecce Agnus Dei.
Madona s djetetom obučena u crvenu haljinu i zeleni plašt preko desnog ramena i krila. Bijeli veo na spuštenoj glavi i preko ramena. Iz vela, vidi se smeđa kosa i jedno uho.
U krilu dijete smeđe kose opasan bijelom maramom. Ispred Madone stoji jedan mali pastir obučen u smeđi plašt, koji mu pokriva desno rame. U desnoj ruci drži cvijeće koje nudi dijetetu. Preko ruke ima traku s natpisom: Ecce Agnus Dei. U lijevoj ruci drži štap u obliku krsta. Kraj pastira je bijela ovca. Ispred Madone, s desne strane kleči anđeo koji pruža cvijeće dijetetu. Ogrnut je bijelim plaštom. Oko glave Madone zraci svijetlosti iz kojih izlaze kerubini. U gornjem desnom uglu anđeo koji nudi cvijeće a u lijevom anđeo koji nudi voće. Rama bijela, tanka. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Bogorodica, okrenuta u lijevu stranu, u svojem krilu pridržava Dijete. Ispred nje kleči, leđima okrenut promatraču, maleni sv. Ivan Krstitelj s janjetom. Prizor upotpunjuje anđeo s desne strane koji Mariji pruža poljsko cvijeće, dok dva anđela u gornjem dijelu prizora drže u rukama voće i crvenu ružu. Iza Bogorodičine glave naziru se brojne kerubinske glavice obasjane božanskom svjetlošću.
Branko Fučić (1945:9) navodi da se slika nalazila u biblioteci dvorca obitelji Hütterott na Otoku sv. Andrije. Zanimljivo je da autor spominje danas izgubljeni natpis Polidoro na njezinoj poleđini.
Do nedavne restauracije ovo je djelo bilo u potpunosti preslikano, a njegova faktura nečitka. Ne čudi stoga oprez Grge Gamulina kada je 1979. godine predložio da se ono približi vrlo reduciranom katalogu Luce Martinellija (oko 1550. - oko 1630./1640.), ne isključivši u potpunosti ni ime Leandra Bassana (Gamulin1979b:96-97). Uklanjanje preslika omogućilo je uvid u značajke izvornog slikanog sloja, premda se pokazalo da je on vrlo slabo sačuvan. Na temelju fakture, tipologije likova i detalja prikaza, ovu sliku valja, ipak, pripisati opusu Leandra Bassana.
Tip Bogorodice nagnute prema naprijed s Djetetom u krilu prilično je čest u Leandrovu slikarstvu, a deriviran je iz opusa njegova oca, Jacopa Bassana. Susrećemo ga tako već na čuvenom Jacopovu Poklonstvu pastira (1565.-1570.) iz Kusthistorisches Museuma u Beču ili na Bogorodici sa svecima i upraviteljima Vicenze koja se datira u 1572. godinu (Arslan 1960, I:105-107, 118). Među Leandrovim djelima s kojima rovinjska slika pokazuje analogna rješenja ovdje treba istaći sličnost prikaza Bogorodice i Djeteta s onim na slici Bogorodica sa sv. Franjom i sv. Klarom iz Crkve Santa Chiara u Castelfrancu Venetu, danas u Museo Civico u Bassano del Grappa. Maleni Ivan Krstitelj i anđeo koji se na rovinjskoj slici nalaze uz Bogorodičine noge mogu se pak povezati s prikazom sluškinja na slici Suzana pri kupanju (1590.-1595.) koja se nekad nalazila u venecijanskoj zbirci Brass (Arslan 1960, I:239, 242-243, 296; Magagnato, Passamani, 1978:35). Anđeli u gornjem dijelu slike iz Zavičajnog muzeja gotovo su identični onima sa slike Sv. Augustin i sveci iz venecijanske Crkve San Geremia (Leonardi 1986:221-223). Ova je pala nastala pred sam kraj Leandrova života, između 1619. i 1622. godine, a tako valja datirati i rovinjsku sliku. Na ovakav zaključak ne upućuje samo ponavljanje starijih bassanovskih modela (Alberton Vinco da Sesso 1986:188-192), već i vrlo slična usitnjena faktura kratkih i diskontinuiranih poteza, prigušeni kolorit uz uporabu naglašenog chiaroscura te određeni kreativni zamor koji se naslućuje u oba djela. (Nina Kudiš Burić u Slikarska baština Istre, str. 445-446)
