Stablo Jesejevo; Albero di Jesse

autor/kultura:
naslov:
Stablo Jesejevo|Albero di Jesse
vrsta građe:
vrijeme izrade:
materijal:
tehnika:
dimenzije:
72 x 84 cm
inventarni broj:
MRR-876
opis:
Abrahamovo stablo.
Genealoško Abrahamovo stablo.
Na korjenu stabla leži Abram s glavom naslonjenom na ruku. Iz njegovog tijela izlazi stablo na čijim granama sjede kraljevi. Na prvoj grani, lijevo, sjede David i Salamon, na drugoj Roboam i Josaphat, na trećoj Eliachim i Asa. Na desnoj grani dole Hozias i Jotam. Na drugoj Abias i Acaz i na trećoj Ezechias i Manasess. Na vrhu centralna grana u jednom oblaku, Madona s dijetetom.
Rad na drvo. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)

U sredini kompozicije prikazan je starac duge sijede brade kako spava ispružen na tlu pred dubokim brežuljkastim krajolikom. Odjeven je u bogato drapirani plašt oker boje i crvenu haljinu. Iz njegova trbuha raste stablo na čijim simetrično raspoređenim granama sjede brojni okrunjeni muškarci. Drže razmotane svitke s imenima starozavjetnih kraljeva i proroka, dok se na samom vrhu smjestila Bogorodica s Isusom u naručju. Starca koji spava treba tumačiti kao Jeseja, oca kralja Davida. Svitak nad njegovim koljenima nosi natpis Abram i ukazuje na židovkog praoca Abrahama od kojeg se također proširilo mnogobrojno potomstvo. Kraljevi su simetrično raspoređeni, okrenuti prema Bogorodici i Isusu. Odjeveni su u raznolike dugačke haljine, plašteve i kratke pelerine. Okrunjeni su zlatnim krunama, a lica im prekrivaju brade. Bogorodica je prikazana u purpurnoj haljini, čiji su nabori naglašeni crnom bojom. Ogrnuta je himationom oker boje, a glavu joj pokriva dugačak bijeli veo. Na koljenima drži uspravno golo Dijete ovijeno bijelom draperijom koje pruža raširene ruke prema kraljevima. Ružičasto osvijetljeno nebo oko njih građeno je masama svijetlih, stiliziranih oblaka.
Slika, čini se, također potječe iz zbirke obitelji Hütterott jer je pod nazivom Abrahamovo stablo, spominje Branko Fučić (1945:8) u prizemlju njihove razidencije na Otoku sv. Andrije. Prikazuje, međutim, Jesejevo rodoslovno stablo, jedno od omiljenih tema europske srednjovjekovne umjetnosti i bizantskog slikarstva. Teme Jesejeva stabla ističe Isusovu ljudsku prirodu i njegovo porijeklo od loze kralja Davida, a odnosi se na Izaijino proroštvo (II, I) o stablu koje će izniknuti iz tijela Jeseja, oca kralja Davida. Ovo teološko uporište u Starom, dopunjeno je i Novim zavjetom. Na samom početku Evanđelja po Mateju navode se brojne generacije koje po rodoslovlju prethode Isusu (Mt I, 1-17). Zbog toga je na vrhu stabla uz Isusa prikazana i njegova majka Marija koja također genealoški potječe od Jeseja.
Premda slijedi renesansne kompozicijske modele, slika je tipični madonerski rad, karakterističnog oblikovanja nabora i svjetla. Za razliku od slikarstva ikona, bilo u bizantskoj tradiciji, bilo u omekšanoj kretsko-venecijanskoj varijanti, slikarstvo madonnera označava različitu skupinu djela. Radi se o popularnoj pučkoj umjetnosti izrade brojnih kopija poznatih djela venecijanskog slikarstva 16. stoljeća čije se kompozicije prenose grafičkim listovima. Slikaju se redovito na dasci u manjim formatima i tradicionalnom tehnikom bizantskog slikarstva. Slikare nazivaju madonnerima zato što među sakralnim temama dominiraju motivi Madone s Djetetom. Njihovi, većinom anonimni radovi, ponavljaju kompozicije i tipologiju likova nastalu u radionicama Bassana, Tiziana, Veronesea i Tintoretta. Rađene su šablonski, linearnim naborima i lummeggiaturama, žarkim koloritom te zadovoljavaju ukus širokog raspona naručitelja. Zanimljiva je činjenica da i kretski slikar Domenico (Menego) Theotokopulos, kasnije čuveniji kao El Greco, svoju slikarsku karijeru polovicom 16. stoljeća započinje kao slikar madoner.
Autora ove rovinjske slike može se povezati sa slikarem poznatim kao "Majstor L". Jedan je od još uvijek anonimnih madonera čiji su opusi diferencirani na temelju osobnog stila i detalja oblikovanja (Puppi 1963:25-47; Soria 1960:180-189). "Majstor L" prepoznat je prije svega na temelju načina slikanja nosa: iscrtavanja obrisa naglašenim potezom u obliku slova L, što se može pratiti i na slikama Rođenje Bogorodice i Uznesenje Bogorodice iz Museo Nazionale u Ravenni (Martini, u: Icone, 1979:81, kat. 126). Oblikovne i stilske srodnosti Jesejevoj stablo pokazuje i sa slikom Uznesenje Bogorodice iz Museo Correr u Veneciji koja se također pripisuje "Majstoru L" (Puppi 1963:32, sl. 31).
reference:
  1. Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, str. 447-448
  2. Bralić, Višnja, Slikarski izvori i tokovi u Zbirci starih majstora: slike od 16. do 18. stoljeća, Zavičajni muzej grada Rovinja, 2005., katalog, u boji, str. 28-30, Zoraida Demori Staničić
  3. Doblanović, Danijela et al., Obitelj Hütterott: ostavština, Državni arhiv u Pazinu, Pazin, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 2008., monografija, u boji, str. 275
  4. Fučić, Branko, Izvještaj s popisom slika i umjetničkih predmeta u dvorcu na otoku Sv. Andrije kraj Rovinja, Zavičajni muzej grada Rovinja, Rovinj, 1945, izvještaj, str. 8
  5. Puppi, Lionello, Il Greco Giovane e gli altri pittori "madonneri" di maniera italiana a Venezia nella seconda metà del Cinquecento, u: Prospettive, XXXVI-XXXVII (1963.), 25-47, str. 25-47, sl. 31
  6. Soria, Miguel, Algunos pinteros madoneros, u: Goya, 69 (1960.), 180-189, str. 180-189
  7. Pavan, Gino, Icone dalle collezioni del Museo Nazionale di ravenna, S. Sofia di Romagna, 1979., katalog, Patrizia Angiolini Martinelli, str. 81, kat. 126
  8. Marić, Katarina, Ujčić, Tajana, Gajba i tić : pokriveno i raskrito u seksualnosti Istre, Pula – Pola, Povijesni i pomorski muzej Istre – Museo storico e navale dell'Istria, 2019., katalog izložbe , katalog izložbe, u boji, str. 154
izložbe:
Studija slučaja: Rovinj! Muzejska građa kao raison d'être jednog muzeja, Muzej Grada Rovinja-Rovigno, 13. IX. - 31. X. 2024.