opis:
Majka koja doji dijete. Na tamno smeđoj pozadini žena smeđe kose vezane bijelom maramom pogledom prema dole, drži u krilu golo, nasmiješeno dijete. Iz crvene haljine majke izlazi desna dojka. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Bogorodica je prikazana nagnuta nad Djetetom koje joj leži u naručju, dok ga ona pridržava objema rukama. Marija ima glavu omotanu bijelim rupcem čiji su krajevi položeni na njenim ramenima. Odjevena je u tamnocrvenu haljinu koja joj otkriva jednu dojku. Pozadina prizora je tamna. Kolorit je topao i zagasit te njime dominiraju nijanske smeđih i crvenkastih tonova. Tipologija likova i način građenja volumena naglašenog plasticiteta, podcrtanih draperijom gustih nabora, na rovinjskoj slici pokazuju određene analogije s načinom Girolama Romanina (brscia 1484./1487. - 1562.). Cathy S. Cook (1986:157-158) ističe da je majstoru jedna od najdražih tema bila naš Bogorodica s Djetetom te da je poznato više od deset Romaninovih slika ovog sadržaja. Za usporedbu s djelom iz rovinjskog Zavičajnog muzeja zanimljive su redakcije teme iz kasnije faze njegova rada prožete kontemplativnim, pietističkim duhom u kojima autorica prepoznaje utjecaj protureformacije na Romaninov opus. Na te se radove ugleda autor ove slike pblikujući djelo koje karakterizira sklonost k tamnijoj paleti i težnja ka kompozicijskim pojednostavljenjima. No, Bogorodica s djetetom pritom pokazuje srodnosti s krugom sljedbenika koj se formira oko Callista Piazze, slikara iz Lodija, čija je aktivnost zabilježena između 1524. i 1562. godine. U njegovim je djelima, u osnovi, uvijek prisutan određeni romanineskni karakter. Uz približavanje kasnim radovima samog Callista, autor rovinjske slike pokazuje, zapravo, veće srodnosti s djelima njegovih suradnika, među kojima valja izdvojiti slikarevu rano preminulu braću Scipiona ili Fulvija (Moro 1988., II:802-803; Marubbi 1989:321-331). Za usporedbu s Callistovim radovima može se izdvojiti Preobraćenje sv. pavla iz Crkve Incoronata u Lodiju (Fossaluzza, u: I Piazza 1989:312-316, kat. 55), dok o načinu i razini rada radionice svjedoče platna koja su ukrašavala Kapelu sv. Ane u istoj crkvi (Bandera Bistoletti, u: I Piazza 1989:316-317, kat. 56). (Nina Kudiš Burić u: Slikarska baština Istre, str. 441).
izložbe:
Gajba i tić: pokriveno i raskrito u seksualnosti Istre, Sveta srca, Pula - Pola, 27. IV. - 31. X. 2017.