opis:
Scena Judinog poljupca. Grupa lijevo ima za centralnu figuru Isusa u crvenoj haljini sa zelenim plaštom, koji je raširio obe ruke i gleda prema nebu. Njega je obgrlio Juda i u pokretu je da ga poljubi. On ima zeleni plašt. Dva čovjeka, sasvim na lijevo, od kojih jedan se okreće sa sklopljenim rukama žuta haljina i crveni plašt. Čovjek je u profilu dok se, iza njega, čovjek u crvenom plaštu naginje prema centralnoj figuri. Na desno grupa je oko klečećeg čovjeka koji desnom rukom gura drugoga. U levoj drži štap. Njegovo je lice sa bradom i brkovima bolno otvorenih usta. Nad njim zamahnutom rukom sa nožem stoji prosijedi čovjek sa bradom koji je uhvatio prvoga za uho. Sasvim na desno jedan je čovjek pognut u profilu. U desnoj i lijevoj ruci drži špag. Iza njega jedan vojnik u kacigi i grupa od sedam lica od kojih su neki sa turbanom. Prednji u grupi izdignuo je ruku i prstom pokazuje u klečećeg. U grupi jedan nosi luč dok drugi imaju koplje. U desnom uglu gore tamni mjesec. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
U spremištu muzeja nalaze se dvije slike nepoznate provenijencije i sličnih dimenzija te, čini se, sličnih odlika. Opisujući inventar rovinjske Crkve sv. Tome, Tomaso Caenazzo navodi dvije slike za "Stazioni della Via Crucis", odnosno Postaje križnoga puta (Benussi 1930:63). Za pretpostaviti je da je riječ o ovim djelima. Prikaz Judina poljupca je u nešto boljem stanju, no on je pretrpio znatno preslikavanje - naročito njegova lijeva polovica, dok je slikana površina prikaza Isus susreće svoju majku vrlo oštećena, no bez većih naknadnih intervencija.
Grube i rustične fizionomije likova, njihove slabe proporcije i istovjetni pokreti, način oblikovanja očiju, usta, ruku i draperija, snažan kontrast između zatamnjenih i osvijetljenih dijelova, ukazuju na to da je riječ o djelima istog autora. Njima se može približiti i slika Krist pada pod križem (kat. 90) iz grožnjanske župne zbirke.
Scena Judina poljupca obično nije bila uključivana u prikaze križnog puta koji se baš sredinom 18. stoljeća počinju javljati kao sastavni element crkvene opreme (Mâle 1932:494, 495; Réau 1957, II/II:466; Šerbelj 1994:35, 37, 54, 64, usp. kat. 233-246). Malo je, stoga, vjerojatno, da je ovdje riječ o dijelovima jedinstvenog ili, eventualno, a dva ciklusa križnog puta. Takvoj se pretpostavci protivi i njihova horizontalna kompozicija, gdje širina slike znatno nadmašuje visinu.
Nepoznati autor ovih djela skromnih je umjetničkih dosega, a svoje je obrazovanje najvjerojatnije stekao u periferijskoj sredini do koje su dopirali utjecaji kako venecijanskog, tako i srednjoeuropskog slikarstva. Za pretpostaviti je da su sve tri slike, ove rovinjske, kao i ona iz Grožnjana, nastale prema nepoznatim grafičkim predlošcima. (Nina Kudiš Burić u: Slikarska baština Istre, 2006., str. 486)
