opis:
U prvom planu, u centru slike dole jedna muška figura s bradom i bijelim ubrusom leži oslonjena lijevom rukom dok je desnu digla iznad njegove glave. Noge su nage a tijelo pokriveno crvenom haljinom sa crnim plaštom. Iza nje je maslinasta pećina na kojoj u gornjem lijevom uglu kleči lik sa prosijedom kosom i bradom, raširenim rukama u maslinastoj haljini i crvenom plaštu koji mu visi preko leđa. Lik ima obe ruke dignute prema izvoru svijetla. Iza ugla, oko ovog svijetla, sasvim na lijevo dve glave kerubina, dok su dva puta na desno od klečeće figure. Cijeli desni ugao dole ispunjen je figurama u raznim pokretima. Iznad njih je maslinasto zeleni pejsaž iza koga , žuti oblaci i tamno nebo. Poderotina u lijevom gornjem uglu. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Mojsije, odjeven u bijelu halju i crveni plašt, prikazan je kako kleči raširenih ruku na vrhu stijene koja simbolizira goru Sinaj i prima ploče Zakona. Jahve, kao i u biblijskom tekstu, ostaje nevidljiv, a lebdeće ploče su osvijetljene jarkom svjetlošću božanskog porijekla, oko koje se koncentrično šire oblaci napučeni kerubinima i anđelima - puttima. U podnožju stijene prikazan je muškarac u zgrčenom, poluležećem položaju koji je u strahu podigao desnu ruku. Riječ je o ilustraciji Jahvine naredbe da se narodu zabrani pristup Svetoj gori, štoviše da se zabrani doticanje rubova Gore pod prijetnjom smrti (Réau 1956, II/I:204). Na desnoj strani mnoštvo Izraelićana izražava uzbuđenje naglašenim gestama, iščekujući ishod zbivanja i Mojsijev povratak. U pozadini se naziru plavičasti obrisi brdovitog krajolika.
Slikarske i stilske značajke upućuju na to da je posrijedi djelo u kojem se susreću utjecaji mletačkog kasnobaroknog slikarstva s onima srednjoeuropskog kruga. U oblikovanju se osjećaju odjeci naglašenog chiaroscura združeni sa svijetlim koloritom, karakteristični za rješenja neotenebroznih slikara iz kruga Giambattiste Piazette. Isprekidan, nemiran potez, kao i usitnjavanje likova u dubokom, svijetlom krajoliku povezuju, međutim, slikara sa radionicama podalpske regije u drugoj polovici 18. stoljeća. Tipologija likova ovlaš naslikanih lica s istaknutim sjenama pokazuje srodnosti s nekim djelima pripisanim bavarskom slikaru Johannu Michaelu Lichtenreiteru koji djeluje na području Friulija, Carnije i Slovenije (Klainscek 1996:9-12; Antonello 1996a:19-24). Slikar iz Passaua se nakon usavršavanja u Italiji, uobičajenog za sjevernjake, s bratom Franzom nastanjuje u Gorici krajem četvrtog desetljeća 18. stoljeća. Ostvaruje niz radova u tehnici ulja na platnu, ali i zidnih slika (usp. Antonello, u: I Lichtenreiter 1996:94, kat.50; Klainscek, u: I Lichtenreiter 1996:113, kat. 88). Premda su likovi na Lichtenreiterovim radovima iz tog razdoblja krupniji i plastički istaknutiji, izrazite su sličnosti u kromatskom odabiru te u slikanju plitkih nabora draperija. Vrhovi nabora pokazuju karakterističnu stilizaciju odbljesaka svjetla izvedenu vijugavim potezima. (Višnja Bralić u: Slikarska baština Istre, 2006., str. 462-465)
