Djevica Marija sa nasmješenim licem. Na smeđoj kosi ima bijeli veo, koji oko vrata ulazi u dekolte crvene haljine. Na velu tamno plavi plašt koji pokriva glavu i ramena. Plašt pridržava rukom u punom svijetlu. Iznad njene glave bijeli golub. Po tamnim uglovima čini se da je slika bila ovalna. Rama smeđa sa zlatnim unutarnjim rubom. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
Bogorodica je prikazana u polufiguri i smještena u sredinu ovalnog formata koji je poput medaljona upisan u pravokutnik, premda nema jasnog obrisa koji ih odvaja. Blago nagnute glave, pogledom se obraća promatraču, dok rubom pridržava rub plavog plašta. Iznad nje je prikazana Golubica Duha Svetog pred nebeskom pozadinom obasjanom blistavom žutom svjetlošću. Prisutnost golubice vjerojatno aludira na Bezgrešno začeće, jer Bogorodičin stav isključuje postojanje pandana s anđelom Gabrijelom iz prizora Navještenja. Identičan prikaz Bogorodice na slici sličnih dimenzija čuva se u Musei Civici u Padovi i na oltaru Bl. Djevice Marije od Ružarija u Crkvi Sant''Apollonio u Odenu (Brescia). Obje su slike zbog tipoloških sličnosti Marijina lika pripisane venecijanskom slikaru Bartolomeu Litteriniju (Dal Pozzolo, u: Da Padovanino 1997:233-234, kat. 180). Repliku istog motiva slikar je izradio i za samostan uršulinki u Gorici, dok se kopijom smatra slika kod uršulinki u Ljubljani (Šerbelj 2002:90-91). Pojava više redakcija istih i na tržištu traženih sakralnih tema bila je česta u praksi Bartolomea Litterinija i njegove plodne radionice, a nerijetko su se prema njegovim rješenjima izrađivale i kasnije kopije (usp. kat. 273-283). Rovinjska redakcija je tvrđa i ne pokazuje slikarev karakterističan tanki namaz boje koji u zonama najdubljih sjena lazurno prekriva ili ostavlja vidljivom crvenosmeđu preparaciju. Uzrok takvoj razlici u slikarskom oblikovanju vjerojatno je kasnija intervencija na slici, pri čemu je preslikana cijela površina slike, tako da je novi sloj uljane boje posve prekrio original. Upravo zbog toga konačan sud o tome je li ova popularna devocionalna slika malog formata nastala u Litterinijevoj radionici u prvoj polovici 18. stoljeća te potom preinačena preslikom u 19. stoljeću ili se radi o kasnijoj kopiji po raširenom predlošku, moći će se donijeti tek nakon restauratorskih radova i ispitivanja stratigrafije slikanih slojeva. (Višnja Bralić u: Slikarska baština Istre, 2006., str. 481).
reference:
Bralić, Višnja, Kudiš Burić, Nina, Slikarska baština Istre, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, Centar za povijesna istraživanja, Rovinj / Centro di ricerche storiche, Rovigno, 2006., monografija, u boji, str. 481
Da Padovanino a Tiepolo. Dipinti dei Musei Civici di padova del Seicento e Settecento, (ur.) Davide Banzato, Adriano Mariuz i Giuseppe Pavanello, Milano-Padova, 1997., katalog, str. 233-234, kat. 180
Koristimo kolačiće
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica.
Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića.
Saznaj više
