opis:
Čovjek obučen u tamnu haljinu vezanu o pasu kordonom sa velikim ovratnikom. Spuštenim rukama pokazuje stigmate, uzdignuta pogleda. Ima smeđu kosu, bradu i brkove. Inkarnat smeđi, oko glave aureola. Iznad njega poprsje Madone s dijetetom. Oba dvoje su tamnog inkarnata sa crvenim usnama. Dijete je golo dok je Madona u crvenoj haljini sa bijelim velom preko glave i oko vrata. Plašt plave boje. Na svakoj strani po jedan goli anđeo koji pridržava oblak na kome se Madona nalazi. U daljini na horizontu, dole, vide se šume a iza njih planine. nebo svijetlo na horizontu prelazi u tamno. Slika se nalazi iza stakla u luku sa zlatnom ramom. (Inventarna knjiga 1-3, 1. tom)
U prvom planu stoji sv. Franjo Asiški šireći ruke sa stigmama. Pogled je upro u nebo na kojem je Bogorodica s Djetetom prikazana do pojasa. Ovo zavjetno djelo, u skladu s pučkim ukusom, svjedoči o popularnosti i širokoj rasprostranjenosti Palminih invencija i kompozicijskih rješenja tijekom čitavog 17. stoljeća, pa i kasnije. Ispod nevješta slikareva načina i preslika, u krupnom se liku s naznakama pokreta mogu nazrijeti tipična Jacopova rješenja. Lik sv. Franje može se povezati s Palminim prikazima istog sveca na slikama iz nadžupne crkve u Agordu iz 1600. ili s onima iz venecijanske palače Pisani iz 1598. godine (Mason Rinaldi 1984:73, 143-144, 295, kat. 3, 545, sl. 258, 260). Pripremni crtež iz londonskog British Museuma (inv. 1946-7-13-397) za obje navedene slike, kako ističe Stefania Mason Rinaldi (1984:156, 295, kat. D57, sl. 259), pokazuje i druge detalje koji su kasnije preuzeti na rovinjskoj slici te se i ovdje može pretpostaviti prijenos Palmine invencije putem grafičkog predloška.
Prema navodima kanonika Tomasa Caenazza, slika se izvorno nalazila na oltaru Bratovštine Svetih Stigmi koja je utemeljena 1612. u Župnoj crkvi sv. Jurja i Eufemije (Benussi 1930:61-62). Godine 1777. s tom se bratovštinom spojila Bratovština sv. Tome čije je sjedište bilo u istoimenoj crkvi. Nova je Bratovština sv. Franje Asiškog tako dobila patronat nad Crkvom sv. Tome u koju je 1779. i preseljena oltarna pala. Može se pretpostaviti da je tom prilikom gornjem dijelu kompozicije pridodana figura Bogorodice s Djetetom te da je platno suženo sa strana. U odlomku posvećenom opisu Crkve sv. Tome Antonio Angelini navodi i novi smještaj te oltarne pale: "Al muro dirimpetto alla porta d''ingresso evvi una specie di altare con l''immagine in tela del Serafico chiusa da invetriata" (Radossi, Pauletich 1979/80:342). (N. Kudiš Burić u: Slikarska baština Istre, 2006., str. 448-449)
